Petak, 05.03.2021.

Mahmuzić: Broj subjekata s moratorijem znatno smanjen, banke neće biti ugrožene ni ako kriza potraje

Utorak, 10.11.2020. | Biznis | Novinar

Informacije koje se odnose na privredne aktivnosti, prihode od poreza, promet s inostranstvom, zaposlenost… ukazuju na značajne trenutne posljedice pandemije na bankarski sektor, kaže za Klix.ba Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

“Raspoloživi podaci imaju utjecaj na prognoze kretanja ključnih indikatora, kao što je i pad BDP-a. Za nas je važan indikator udjela kredita privredi koji su obuhvaćeni nekom od posebnih mjera koje propisuje Agencija za bankarstvo. Zaključno sa 30. septembrom 2020. godine 12,8 posto od iznosa ukupnih kredita privredi bilo je obuhvaćeno nekom od posebnih mjera, što je znatno manje u odnosu na 30. juni 2020. godine kada je ovaj udio bio 24,3 posto”, kaže Mahmuzić.

U trećem kvartalu je nastupio djelomični oporavak ekonomije, dodaje, ali raste neizvjesnost vezana za pandemiju i moguće efekte na četvrti kvartal i početak naredne godine.

“Stabilnost bankarskog sistema je očuvana. Pokazatelji adekvatnosti regulatornog kapitala i likvidnosti su i dalje znatno iznad propisanih zahtjeva. U ovoj godini, na nivou sistema se može očekivati znatno manja profitabilnost i negativan finansijski rezultat kod dijela banaka. Ipak, sistem neće biti ugrožen ni u slučaju produženog trajanja krize”, smatra Mahmuzić.

Na osnovu informacija o potencijalima bankarskog sistema i naših procjena koje se odnose na nove udare pandemije i druge prepreke u poslovanju koje mogu nastati usljed nastavka pandemije, Agencija za bankarstvo je od augusta dala mogućnost nastavka primjene mjera kojima se olakšavaju poslovanje i oporavak privrede.

“U periodu kada je smanjen pritisak dospjelih obaveza po kreditima, privrednici, relevantna udruženja i nivoi vlasti trebaju se posvetiti planiraju načina za uspostavljanje i oporavak poslovnih aktivnosti i u privrednim granama koje bi dugoročno mogle biti pogođene ograničenjima. Cijeneći rokove i mjere koje propisuju regulatori u EU, treba napomenuti da su rokovi za postupanje i primjenu mjera koje propisuje Agencija vrlo povoljni i jasni, i da ostale aktivnosti privrede i banaka treba uskladiti s ovim rokovima”, navodi on.

Interes javnosti je usmjeren i na pitanja visine kamatnih stopa i moguća kretanja, dodaje, a faktori koji imaju utjecaja na nivo kamatnih stopa ostaju povoljni.

“I dalje ćemo imati efekte koji se prenose iz EU, a kao rezultat makroekonomskih mjera koje nisu isključivo vezane za pandemiju. Ipak, tržišni uslovi mogu se mijenjati u slučaju da oporavak privrede bude usporen i ukoliko bi došlo do značajnijeg pogoršanja udjela nekvalitetnih kredita. Troškovi koji se odnose na pokriće kreditnih gubitaka i drugi izazovi koji ostavljaju efekte na kreditnu aktivnost banaka, ponudu i potražnju, mogu dovesti do rasta nivoa kamatnih stopa u narednim godinama. Još jednom je potrebno napomenuti da je neophodna posvećenost i intenzivna komunikacija između privrednika, relevantnih udruženja, banaka i nivoa vlasti da bi se izbjegle dodatne negativne ekonomske posljedice pandemije, a što se na kraju može odraziti i na nivoe kamatnih stopa u budućnosti”, zaključio je Jasmin Mahmuzić za Klix.ba.