Srijeda, 25.11.2020.

Sidran: Zuko Džumhur bio je enciklopedist i znalac u više disciplina

Petak, 30.10.2020. | Kultura | Magazin | Novinar2

Stogodišnjica rođenja Zulfikara Zuke Džumhura obilježena je sinoć u Centru kulture i mladih Općine Centar, gdje je upriličen svečani program “Stogodišnjica hodoljupca”.

Svoja sjećanja na nezaboravnog bh. putopisca, slikara i karikaturistu prisutnoj publici iznio je, između ostalih, književnik Abdulah Sidran.

“Džumhur je izraziti egzemplar onoga što je bosanski musliman Evropljanin u kome je akumulirano izvanredno znanje istočne kulture i vrijednosti sa onim što je prirodno obrazovanje, vaspitanje nekog zapadnoevropskog intelektualca”, kazao je Sidran.

Ističe da je Zuko bio enciklopedist, znalac u više disciplina, znalac povijesti, književnosti, poezije, slikarstva i svega.

“A u sebi je objedinjavao sve najplemenitije što je dao islamski istok i zapad kao onaj svijet kojem naša zemlja prirodno pripada. Njegova enciklopedijska figura je najvažnije da se upamti. Neka narod zna kad dotakne Zuku Džumhura da je dotakao djelo jednog čovjeka koji je bio obdaren i sposoban u svim disciplinama na način renesansnih filozofa, umjetnika, slikara. Dakle, univerzalni znalac ljudske duhovnosti”, rekao je Sidran.

Džumhura je dobro poznao književnik i glumac Senadin Dino Begtašević, koji je kako kaže imao sreću da s njim priča posljednjih desetak godina.

“To je možda najdragocjenije vrijeme koje sam tako sebično iskoristio da budem u društvu čovjeka koji je obilježio duhovni život Konjica, Sarajeva, Mostara, Travnika, Herceg Novog. Uvijek sam govorio da je to čovjek kojem ne treba kompas i sat. On je bio domaćin na svakom dijelu ove planete i vođen istočnjačkom mudrošću”, poručio je Begtašević.

Profesorica Dijana Hadžizukić naglasila je da je Džumhur radio karikaturu, scenario za film, pozorišne predstave.

“Ono što mene zanima je njegov književni tekst, putopis, koji spada u savremene putopisne literature na južnoslavenskom govornom prostoru. Sama vrijednost njegove književnosti je u jeziku, načinu na koji piše svoje tekstove, te načinu na koji pristupa svakom prostoru i gradu u kojem se našao. To nisu suhoparni putopisi  jer on grad posmatra iznutra, sa čaršije, pijace, iz kafane sa živim ljudima tog grada razgovara i na taj način kao proživljen utisak donosi nama u literaturi”, kazala je  Hadžizukić.

O Zuki Džumhuru, između ostalih, govorili su brojni poštovaoci i prijatelji – Dževad Karahasan, Mišo Marić, Nenad Veličković, Ines Tanović, Zehra Alispahić, Hadžem Hajdarević, Šejla Šehabović, Goran Samardžić, Damir Uzunović, Vida Ognjenovič…

Svečanost je završena izložbom “Zuko Džumhur” autora i arhivara Safeta Hebibovića.