Subota, 08.05.2021.

BIRN: Nižim službenicima suspenzija, funkcionere niko ne dira

Subota, 19.12.2020. | BiH | Najnovije | Vijesti | Novinar

Premijer Federacije Fadil Novalić još uvijek nije zvanično komentirao sve glasnije pozive da podnese ostavku nakon što je protiv njega podignuta optužnica za udruživanje radi činjenja krivičnog djela “zloupotreba položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava”. On nije odgovorio na zahtjeve BIRN-a BiH za komentar.

Njegova pravna zastupnica Vasvija Vidović kaže kako ga je ona savjetovala da ne komentariše optužnicu.

“Moj savjet je da ne komentariše optužbe prije suđenja (…) Već sam izrazila svoje ubjeđenje zasnovano na dokazima koje posjedujemo, a i onima koje je predočilo Tužilaštvo do sada, da optužbe nisu utemeljene. U vezi s tim, za mene je u ovom trenutku veoma zabrinjavajuća politika gonjenja Državnog tužilaštva”, kaže ona za BIRN BiH.

Novalićev stranački šef Bakir Izetbegović podržao je premijera tokom Kolegija Stranke demokratske akcije (SDA) održanog 14. decembra 2020., rekavši kako “više vjeruje Sudu Bosne i Hercegovine nego Tužilaštvu”, dodavši kako se nada da slijedi ubrzani postupak koji se neće odugovlačiti.

Slično je uradio i stranački šef Jelke Milićević, koju Tužilaštvo BiH tereti za nesavjestan rad u službi u optužnici podignutoj 4. decembra. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović, u razgovoru za TVHB dva dana nakon podizanja optužnice, podržao je Milićević.

“Apsolutno stojim uz gospođu Milićević i apsolutno vjerujem da će se brzo prepoznati da je ona iz nečijih političkih potreba uvrštena u jednu ovakvu optužnicu”, kazao je Čović.

Za razliku od Novalića, koji se u javnosti još uvijek nije očitovao o optužnici, to je uradila ministrica Milićević.

“Ne želim dati ostavku, neću dati ostavku dok to ne zatraži neko ko za to ima mandat”, rekla je Milićević na konferenciji za medije 15. decembra 2020., dodavši kako ima legitimitet i kako je savjesno obavljala svoj posao te kako su zakoni ispoštovani.

Ona je rekla da “ne prihvata optužbu koju je uputilo Tužilaštvo BiH”.

U predmetu “Respiratori”, sa svoje funkcije udaljen je samo Fahrudin Solak, koji je obavljao dužnost direktora Federalne uprave civilne zaštite. Solak je suspendovan na osnovu ličnog zahtjeva.

Ustavom Federacije nije predviđena suspenzija ni smjena premijera, osim sa kompletnom Vladom, na osnovu odluke predsjednika Federacije i uz suglasnost potpredsjednika. Ministri se smjenjuju na prijedlog premijera, a smjenu potpisuje predsjednik Federacije.

Odluke i objašnjenja Novalića i Milićević o nepodnošenju ostavke značajno se razlikuju od prakse evropskih funkcionera koji su nakon otkrivanja afera i posebno nakon podizanja optužnica podnosili ostavke.

Evropski funkcioneri rano preuzimaju odgovornost

Associated Press je u septembru pisao o češkom ministru zdravstva Adamu Vojtechu, koji je podnio ostavku nakon niza kritika usmjerenih ka upravljanju krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, poslije naglog porasta slučajeva zaraze. Ministar unutrašnjih poslova Albanije Sander Lleshaj nedavno je podnio ostavku nakon smrti mladića kojeg je ubila policija tokom policijskog sata uvedenog kao dio borbe protiv koronavirusa, prenio je EuroNews.

BBC je u augustu saopćio kako je ministar poljoprivrede u Vladi Republike Irske Dara Calleary podnio ostavku jer je prekršio mjere ograničavanja okupljanja uvedene zbog pandemije koronavirusa. Calleary se uz saopćenje o ostavci izvinio javnosti i svojim kolegama u Vladi. Nakon što su mediji otkrili takozvani “korona dernek” početkom maja, na kojem su prekršene mjere zabrane, učesnik ovog događaja hirurg Jusuf Šabanović suspendovan je na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS). On je poslije nekoliko mjeseci podnio ostavku. Dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić, koji je bio na zabavi, uklonjen je iz kantonalnog tijela za praćenje pandemije.

Ali državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac nije zbog prisustva na zabavi, niti nakon velikog pritiska javnosti, podnio ostavku, niti je to od njega tražio njegov stranački šef Milorad Dodik ni predsjedavajući Vijeća ministara, također stranački kolega, Zoran Tegeltija.

U izvještaju Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu objavljenom u oktobru 2020. godine, na više mjesta spominje se odgovornost funkcionera za manjak napretka zemlje.

“Kriterijumi za otpuštanje i disciplinski postupci se još uvijek nedovoljno koriste, uključujući mogućnost žalbe”, navodi se u dijelu posvećenom državnoj službi i upravljanju ljudskim resursima.

U dijelu o pravosuđu ističe se da disciplinski postupci i dalje nemaju veći odvraćajući učinak.

“Ne postoji posebna disciplinska mjera za kršenje etičkog kodeksa sudija i tužilaca”, kaže se u izvještaju.

Kada je razmatrala odgovornost dosadašnjeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije za afere u čijim središtima se našao tokom svog mandata, Disciplinska komisija VSTV-a odbacila je tužbu Ureda disciplinskog tužioca (UDT). U decembru 2020. godine čak devet od 14 prisutnih članova VSTV-a tražilo je njegovu ostavku tokom diskusije održane početkom decembra, a institucije poput OHR-a tražile su od Tegeltije “ličnu i profesionalnu čestitost”.

Tegeltija je podnio ostavku, ali tek nakon enormnog pritiska dijela domaće javnosti i međunarodnih organizacija.

Zakoni u Bosni i Hercegovini nalažu da osobe u specifičnim situacijama mogu ili moraju pretrpjeti udaljavanje s mjesta rada.

Pomoćnica direktora Agencije za državnu službu Federacije BiH Enisa Hodžić objašnjava kako u Federaciji postoji mogućnost suspenzije koja je preventivna, ali koja može biti donesena na dva načina.

“U određenim situacijama državni službenik se mora suspendovati, a u drugim on se može ali i ne mora suspendovati. Ako se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za djelo učinjeno tokom vršenja službene dužnosti ili se službenik nalazi u pritvoru, tada je suspenzija obavezna. A ako je protiv službenika pokrenut postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna od najmanje pet godina, ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje se može izreći kazna u trajanju najmanje pet godina ili ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela, onda rukovodilac može suspendovati službenika, a ne mora”, kaže ona za BIRN BiH.

Zakon je manjkav, objašnjava Hodžić.

Kako je potvrđeno za BIRN, pokrenuta je inicijativa za promjenu Zakona o državnoj službi Federacije BiH, što uključuje i dio o suspenzijama.

“To pitanje nije adekvatno riješeno. Nema početka i nema kraja. Sve zavisi od rukovodilaca organa i suda, odnosno koliko je sud ažuran”, kaže Refik Begić, direktor Agencije za državnu službu.

Neki su državni službenici uspjeli izbjeći udaljavanje s radnog mjesta.

Nejednak odnos prema službenicima sa i bez rukovodeće pozicije

Iz Transparency Internationala (TI) u BiH kažu kako su imali nekoliko slučajeva državnih službenika koji su bili optuženi za krivična djela korupcije, poput onih u Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, koji nisu bili suspendovani i pored optužbe za djela korupcije.

“To je bilo predviđeno zakonom, a oni su nastavili raditi kod istog poslodavca, ali na drugim radnim mjestima. Na taj način poslodavac je htio izigrati zakon”, kaže Uglješa Vuković iz Transparencyja.

Protiv Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne službe Bosne i Hercegovine (OSA BiH), podignuta je optužnica zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. U istom predmetu optužen je i Muhamed Pekić, rukovodilac Odsjeka za cyber sigurnost pri OSA-i.

U ovom predmetu, koji se vodi pred Sudom BiH, Pekić je suspendovan s pozicije u OSA-i, potvrđeno je BIRN-u BiH. U isto vrijeme, Mehmedagić, protiv kojeg je u međuvremenu podignuta još jedna optužnica, nije suspendovan.

Pekića može suspendovati samo direktor Mehmedagić, na osnovu Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji.

Sud BiH je u novembru odbio prijedlog Tužilaštva BiH da se Mehmedagiću i Pekiću izrekne mjera zabrane obavljanja službene dužnosti i zabrana kontakta s uposlenicima OSA-e BiH.

Suspenzija službenika na državnom nivou zabilježena je početkom 2020. godine, kada je tadašnji ministar sigurnosti Fahrudin Radončić suspendovao pomoćnike Radenka Stanića i Samira Agića. Staniću se sudi za zločine nad bošnjačkim stanovništvom na području Vlasenice, a protiv Agića je podignuta optužnica za zloupotrebu položaja.

Prema Zakonu o državnim službenicima Republike Srpske, državni službenik može se udaljiti iz republičkog organa uprave ako je protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine.

Direktoru Razvojne agencije Republike Srpske Marinku Đukiću se zajedno s Predragom Markočevićem i Dušanom Kuzmanovićem pred Sudom BiH sudi po optužbama za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u Tesliću.

Pored činjenice da suđenje još uvijek traje, Đukić nije udaljen s funkcije direktora, a kako je iz Agencije potvrđeno za BIRN BiH, on je na njenom čelu već sedam godina i u toku je njegov drugi mandat. Na zahtjev za Đukićev komentar za ovu priču, iz službe za odnose s javnošću Agencije su za BIRN BiH objasnili kako uposlenici Agencije nemaju status državnih službenika i kako nemaju komentar.

Prema Statutu Agencije, direktora imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske.

Na funkciji nakon potvrđivanja optužnice za korupciju u julu 2020. godine je ostao i tuzlanski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Brkić, sve dok ga u oktobru nije smijenila Skupština Tuzlanskog kantona.