Utorak, 09.03.2021.

Ustavni sud FBiH još uvijek nije popunjen i postaje uteg oko vrata samoj demokratiji

Četvrtak, 04.02.2021. | BiH | Najnovije | Vijesti | Novinar

Blokada imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH dugogodišnja je praksa koja se, po pravilu, aktivira u trenucima mogućnosti gubitka vlasti najmoćnijih nacionalnih stranaka u pojedinim kantonima ili Federaciji BiH.

Ustavni sud Federacije BiH, za razliku od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, često je izvan fokusa javnosti, što je začuđujuće s obzirom na njegov značaj. To možemo objasniti time što predsjednik SNSD-a Milorad Dodik redovno u žiži javnosti drži djelovanje Ustavnog suda BiH na način da njegov rad brutalno napada, ne birajući riječi. U suprotnom, baš kao i federalni sud, vjerovatno bi pao u sjenu dnevne politike.

Čavarina blokada

Ustavni sud FBiH ima ukupno devet sudija, od kojih minimalno dva moraju dolaziti iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Trenutno sud čini samo pet sudija, što mu ipak omogućava rad, ali smanjenim kapacitetom.

Trenutno je u toku proces imenovanja novih sudija, jer je predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari dostavljena lista kandidata s koje bi trebalo da imenuje troje sudija, uz pristanak dva potpredsjednika FBiH, nakon čega bi Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio izbor. Proces je zapeo kod Čavare koji svjesno blokira imenovanje, jer strahuje da će popunjavanje suda vjerovatno ugroziti poziciju HDZ-a nakon Općih izbora 2022. godine.

Iako direktno u javnosti to nije rečeno, jer niko neće otvoreno priznati da nešto blokira, već će tražiti izgovore u drugima i prebacivat lopticu, činjenica je da se kočenje imenovanja provodi u širokom spektru poteza HDZ-a koji imaju za cilj stvaranje neprobojnog zida zaštite njegove pozicije u entitetu i državi.

Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

Zapravo armatura tog “zida zaštite” jeste kočenje rada Ustavnog suda, odnosno njegovog najvažnijeg organa, Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje se bira iz reda članova Ustavnog suda Federacije BiH. Ulogu Vijeća je teško precijeniti, jer odlučuje o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, a s obzirom na to kako se široko tumači, vijeće može potencijalno blokirati formiranje svih kantonalnih vlada i same Vlade FBiH.

Vijeće trenutno, kao i Ustavni sud FBiH, radi u krnjem sastavu, ali za razliku od ovog drugog, ne može uopšte donositi odluke ako nije do kraja popunjen. Čini ga sedam članova, od kojih po dva moraju biti pripadnici konstitutivnih naroda, a jedan sudija pripadnik Ostalih, te je trenutno situacija takva da iz svakog konstitutivnog naroda fali po jedan, i trenutno ima samo četiri člana.

Vijeće čini razliku i nepopunjeno

Dok je vijeće popunjeno, ono može odlučivati o tome da li je određena odluka kantonalnih skupština ili oba doma Parlamenta FBiH štetna za “vitalni nacionalni interes”, međutim, ako vijeće nije popunjeno, proces donošenja određenih odluka bit će trajno zarobljen u proceduri koja se ne može završiti. U prvom slučaju postoji protočnost odluka, u drugom je sistem trajno blokiran, dok vijeće ne bude imenovano. Ovakva politička stvarnost pogoduje strankama koje u trenutku formiranja različitih vlada u Federaciji BiH nisu dio nove parlamentarne većine, ali imaju dovoljno ruku u okvirima nacionalnih klubova pojedinih parlamenata da pokrenu proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa i time ostave prethodnu vladu u tehničkom mandatu.

Destruktivna uloga

Spomenutim trikovima, kočenjem i obesmišljavanjem volje glasačkog tijela u najvećoj mjeri se služila Hrvatska demokratska zajednica, međutim i Stranka demokratske akcije, svaka u momentu kad nijedan drugi način ostanka u vladi nije dao rezultate. Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa samo po sebi je vrijedan i značajan institut našeg sistema, ali njegova uloga je poprimala, s obzirom na to da skoro nikad nije popunjeno do kraja, potpuno destruktivnu ulogu, koja obesmišljava bilo kakvu demokratiju.

U očaju principi ne znače ništa

Nekoliko je slikovitih primjera ovoga o čemu govorimo. Prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi Federacije BiH 2013. godine, koju su zajedničkim nastupom pokušali smijeniti SDP, HDZ i SBB, Stranka demokratske akcije je blokirala izbor kandidata Šahbaza Džihanovića u Ustavni sud i Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa tako što je Klub Bošnjaka u Domu naroda Federacije BiH sa 12/17 glasova poslao apelaciju Ustavnom sudu FBiH o destruktivnosti ovog imenovanja za vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Nisu to bili vitalni interesi Bošnjaka, već interesi SDA koja je time napravila jednu kardinalnu grešku za interese same Bosne i Hercegovine. Pristala je da je princip blokade sistema kroz klubove naroda, odnosno neimenovanja spomenutog vijeća, sasvim prihvatljiv.

Time je dala alibi HDZ-u za ranije, ali i neke buduće blokade. Primjer toga je imenovanje Vlade Srednjobosanskog kantona 2011. godine, u kojoj je, makar je tako bilo planirano, zaobiđen HDZ. Kroz 2/3 ruku u Klubu hrvata Skupštine SKB, pokrenut je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa i stara vlada je ostala u tehničkom mandatu. U kontekstu ovoga samo slanje apelacije Ustavnom sudu FBiH nije sporno, međutim dok se blokira biranje vijeća, takva apelacija jeste u službi destrukcije, a ne zaštite bilo koga.

HDZ šampion blokada

Trenutno stanje nije promijenjeno i spomenuto Vijeće nema dovoljno članova, što otvara prostor HDZ-u da zaobiđe izbacivanje iz Vlade Federacije BiH 2022. godine, ili naprimjer Vlade Srednjobosanskog kantona, gdje postoji realna opasnost gubitka vlasti. Međutim, kao i svaki mehanizam blokade i obesmišljavanja samog sistema, i ovaj ima jednu slabost, doduše minimalnu. Za svako pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, u Domu naroda FBiH svaki nacionalni klub mora imati 2/3 ruku, odnosno 12/17 mandata da bi apelacija Ustavnom sudu bila poslana. Tom magičnom broju svih nacionalnih stranaka koje pretenduju da kontrolišu klubove pojedinih naroda, i time zabetoniraju svoju poziciju, uvijek je najbliži HDZ. Vjerujemo da mnogi u tom smislu zavide Draganu Čoviću. Međutim to je sama granica i u slučaju da dobije jedan mandat manje, svi mehanizmi bit će zaobiđeni.

(Klix)

Tagovi: Ustavni sud BiH