Ponedjeljak, 01.03.2021.

Lučić: Došlo je do porasta broja slučajeva nasilja u porodici

Subota, 13.02.2021. | BiH | Najnovije | Vijesti | Novinar

 Ustanovljeno je da je došlo do porasta broja slučajeva nasilja u porodici. Krizne situacije, u koje spada i pandemija uzrokovana virusom COVID-19, značajno mijenjaju i pogađaju najranjivije kategorije, žene i djecu žrtve nasilja u porodici, rekao je u intervjuu za Fenu ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić.

Odgovarajući na pitanje kako pandemija koja traje skoro godinu dana utiče na stanje ljudskih prava u BiH, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, Lučić kaže da u vandrednim okolnostima dolazi do povećavanja broja slučajeva nasilja i sve težih posljedica jer su žrtve pod posebnim pritiskom i izazovom, a prisutna je sve veća neizvjesnost u pogledu budućnosti, posebno u vezi egzistencijalnih pitanja i ekonomske stabilnosti.

– Podaci nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće, potvrđuju da je period pandemije uzrokovao porast nasilja nad ženama. Prema podacima sa kojima raspolažemo iz nevladinog sektora, u odnosu na 2019. godinu, broj poziva na SOS linije, kao i broj zahtjeva za smještaj u sigurnim kućama se skoro udvostručio – rekao je.

Mjerama kojima se ograničava kretanje, naveo je, najviše su pogođena prava osoba s invaliditetom, starih osoba, žena i djece; ugroženo je pravo na privatnost i zaštitu ličnih podataka jer su objavljivanjem imena osoba koje su u samoizlaciji iste diskriminisane od strane ostalih osoba. 

– U okviru donatorskih programa podržali smo nevladine organizacije koje vode sigurne kuće kako bi se podržale njihove aktivnosti i prevazišli problemi uzrokovani pandemijom COVID-19. U tom smislu, realizovana su dva grant programa u ukupnom iznosu od 260.000 KM za osam sigurnih kuća za smještaj žena žrtava nasilja. Osim navedenog, Ministarstvo je svim nadležnim tijelima BiH, entiteta i Brčko distirkta dostavilo relevantne rezolucije i konvencije UN-a i Vijeća Evrope koje se tiču zaštite ljudskih tokom u slučaju pandemije ili neke druge nepogode ili katastrofe – rekao je Lučić.

Svjedoci smo sve glasnije priče u regionu o seksualnom nasilju nakon događaja u Srbiji. Upitan kakve su informacije o seksualnom nasilju nad ženama u BiH, koliko se o tome zapravo zna i šta se preuzima, Lučić kaže da se kontinuirano prati stanje u ovoj oblasti i provode različite aktivnosti kako bi se ukazalo na probleme diskriminacije na osnovu spola.

– Često žrtve ne prepoznaju seksualno uznemiravanje i nisu sigurni kome se obratiti u slučaju seksualnog uznemiravanja, tako da rasprostranjenost ovog problema velikim dijelom ostaje nepoznata. Kao pomoć potencijalnim akterima u postupku efikasne prevencije i zaštite od uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja, Agencija je izradila Vodič za poduzimanje efikasnih mjera za sprečavanje uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u institucijama BIH. Vodič je usvojilo Vijeće ministara BiH, a do sada je 45 institucija BiH donijelo odluke o nultoj toleranciji za seksualno uznemiravanje i imenovalo savjetnike za prevenciju istog. U saradnji sa Agencijom za državnu službu BiH, Agencija je organizovala obuku za 30 imenovanih savjetnika u decembru 2020. godine – naveo je.

Podsjetio je da Istanbulska konvencija, koju je BiH ratifikovala 2013. godine, predviđa otvaranje lako dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, podrške  za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava. U tom smislu, u okviru projekta „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“, koji finansira USAID, Agencija provodi pilot projekat uspostavljanja Kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja i trenutno pregovara sa zdravstvenim ustanovama kako bi se krizni centri otvorili u toku 2021. godine

 – Kako bi doprinijeli podizanju svijesti o problemu seksualnog nasilja i uznemiravanja, planiramo regionalni sastanak na  ovu temu, krajem februara 2021. Preporuke sa ovog regionalnog sastanka, biće predstavljene na konferenciji povodom Međunarodnog dana žena, koja će okupiti predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, ambasada, međunarodnih organizacija i civilnog društva – kazao je Lučić. 

Upitan šta njegovo ministarstvo čini na ublažavanju posljedica migrantske krize, naveo je kako je po zaključku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz decembra 2020. godine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo za obezbjeđivanje humanitarnih potreba migranata, a to se prvenstveno odnosi na obezbjeđivanje ishrane i sredstava za higijenu. 

S obzirom na to da Ministarstvo vrši nadzor nad provođenjem Zakona o Društvu crvenog krsta/križa BiH, te da je resorno nadležna institucija samom Društvu crvenog krsta/križa BiH, Ministarstvo je još u prošloj godini potpisalo Memorandum o saradnji sa predstavnicima ove organizacije. Putem Društva, a za čiji rad i funkcionisanje Ministarstvo na godišnjem nivou obezbjeđuje grant sredstva u iznosu od 150.000 KM, nabavlja se i distribura hrana, higijenske potrepštine, kreveti, posteljine, pokrivači i slično unutar migrantskih centara u Unsko-sanskom kantonu, Sarajevskom, te Hercegovačko-neretvanjskom kantonu.

Od proglašenja pandemije u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u saradnji sa brojnim domaćim i nevladinim organizacijama i ambasadama u BiH, pristupilo je izradi Plana mjera za suzbijanje posljedica COVID-a u smislu da su za sve ranjive kategorije (interno raseljene osobe, povratnici, osobe sa invaliditetom, Romi kao najbrojnija nacionalna manjina,…) obezbjeđeni paketi sa prehranom, sredstvima za higijenu i dezinfekciju. 

– Nadalje, Ministarstvo je uključeno u sve aktivnosti koje vodi Ministarstvo sigurnosti po pitanju migranata, kako bi se ovo pitanje rješavalo na što kvalitetniji način, te koordiniran način svih nadležnih institucija. S tim ciljem, organizovao sam sastanak s ministrom sigurnosti i ministricom civilnih poslova kako bi se uskladile sve aktivnosti različitih institucija i pružila adekvatna briga za migrante koji borave na prostoru BiH, te kako bi se iznašla adekvatna rješenja za njihovo upućivanje u zemlje njihovog porijekla. Također, razgovorao sam i sa specijalnim predstavnikom za migracije i izbjeglice pri Vijeću Evrope, ambasadorom Drahoslavom Štefanekom na ovu temu, a zajedno smo posjetili i migrantski kamp u Hadžićima gdje smo se na licu mjesta uvjerili u kakvim uslovima zive migranti. U ovom kampu boravi oko 800 lica, uglavnom žena i djece i uslovi su zadovoljavajuci. Osigurana im je zdravstvena zaštita, sigurne kuće, a organizovane su i razne radionice za korisnike – rekao je Lučić.   

Na kraju je upitan za svoj status u Vijeću ministara BiH nakon što je uzdmana koalicija između DNS-a, stranke koja ga je kandidirala, i SNSD-a. Lučić kaže da kao ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara obavlja svoj posao profesionalno i savjesno i da apsolutno nema nikakvog pritiska.

(FENA)