Petak, 05.03.2021.

Je li Manaus posljednji čavao u lijesu prirodnog imuniteta krda?

Subota, 20.02.2021. | Globus | Najnovije | Vijesti | Novinar

MNOGI su smatrali da je zbog težine i ozbiljnosti prvog, nemoguć drugi val u brazilskoj Amazoniji. Druga kriza pogodila je grad Manaus i potaknula pitanja oko novog soja koronavirusa i vjerojatnosti prirodnog imuniteta krda. Bolnice u Amazoniji sredinom siječnja su se drugi put urušile pod teretom pacijenata, za The British Medical Journal piše Luke Taylor.

Porast broja pacijenata s covidom-19 iscrpio je bolničke zalihe kisika u Manausu, tjerajući prijatelje i obitelji pacijenata da se žurno obrate privatnim dobavljačima. Čekajući satima na vrućini i jakim pljuskovima, očajnički su po cijeni od 70 eura pokušavali kupiti spremnike koji bi mogli biti spasonosni. Neki su pacijenti prebačeni u druge brazilske savezne države u kojima ima slobodnih kreveta u bolnicama. No, kapacitet su ograničeni, pa mnogi u Manausu, gdje se kriza proširila i izvan bolničkih zidova, umiru od gušenja.

“Mnogo je ljudi umrlo na ulazu u bolnicu i izvan ambulante, ali većina je umrla i još uvijek umire kod kuće dok njihove obitelju po gradu traže kisik”, kaže Jesem Orellana, javnozdravstveni stručnjak u brazilskom Oswaldo Cruz Foundationu.

Mnogi su smatrali da je drugi val nemoguć

Svakog dana u svibnju 2020. registrirano je 80 smrtnih slučajeva od covida-19, pa je Manaus bio prvi brazilski grad koji je morao iskopati masovne grobnice. U drugom valu u siječnju 2021. godine, ta brojka te prešla 100 dnevno. Novi vrhunac očaja u gradu koji je toliko patio u prvom valu šokirao je stanovnike i stručnjake za javno zdravstvo. Uznemirilo je to i znanstvenike širom svijeta. Mnogi su smatrali da je drugi val nemoguć zbog razmjera prethodne epidemije.

“Akademska zajednica mislila je da smo blizu kolektivnog imuniteta, ali još jednom smo pogriješili”, kaže za The British Medical Journal Diego Rosselli, epidemiolog sa Sveučilišta La Javeriana u Bogoti.

Povrh svega, u Manausu je otkrivena nova varijanta virusa P.1. Kao i druge nedavno otkrivene, čini se da je zaraznija i da može izbjeći protutijela koja su dosad pružala zaštitu od virusa SARS-CoV-2. Grad Manaus, u kojem živi dva milijuna ljudi i središte je mnogih autohtonih zajednica koje žive u okolici, danas je epicentar brazilske epidemije. Brazil ima drugi najveći broj umrlih u svijetu tijekom pandemije.

Nije sasvim objašnjeno sve

Inicijalni naslov nerecenzirane studije, objavljene u pretprintu u rujnu 2020. godine, “Imunitet krda na covid-19 u brazilskoj Amazoniji”, pokazao se preuranjenim. Zašto je zaključak bio toliko pogrešan nije sasvim objašnjeno, ali ne radi se samo o pretjerano optimističnim pretpostavkama. Kao prvo, korištenje uzoraka dobrovoljnih davatelja krvi moglo je utjecati na rezultate.

“Davatelji krvi posebna su podskupina populacije”, kaže Paulo Lotufo, epidemiolog Sveučilišta u São Paulu. Vjerojatnije je da će vrijeme provoditi izvan kuće i raditi na poslovima kod kojih postoji veći rizik od zaraze covidom-19. Lotufo vjeruje da je udio stanovnika koji imaju protutijela vjerojatno manji, te da je lažno samopouzdanje stvoreno prvom studijom imali ulogu u drugom porastu broja zaraženih. Međutim, nekoliko vodećih epidemiologa, koji prihvaćaju manjkavosti studije, vjeruje da značajnih netočnosti nema.

“Moguće je da modeliranje nije bilo ispravno, a seroprevalencija, odnosno količina protutijela, zapravo niža, ali mislim da nije moguće da je bila bitno niža”, smatra William Hanage, epidemiolog s Harvarda.

Hanage i drugi ukazuju da primjena očekivane stope smrtnosti od covida-19 u Manausu s procijenjenom stopom seroprevalencije u studiji od 76 posto također daje otprilike istu stopu smrtnosti. “Vjerojatno je veliki dio stanovništva bio zaražen”, zaključuje Deepti Gurdasani, epidemiologinja Sveučilišta Queen Mary u Londonu.

Ako je većina populacije već bila zaražena, kako se onda stopa zaraze mogla opet toliko povećati?

Davatelji krvi održavaju opću populaciju u dobi i prihodima, tvrdi Nuno Faria, oxfordski epidemiolog koji je sudjelovao u studiji: “Uzimanje uzoraka od ljudi sa simptomima covida-19 moglo je zapravo rezultirati premalom količinom protutijela”. Dakle, ako je većina populacije već bila zaražena i razina protutijela je značajna, kako se onda stopa zaraze mogla opet toliko povećati?

Stručnjaci smatraju da postoje tri objašnjenja kako bi se virus mogao brzo širiti unatoč tome što je većina populacije već bila zaražena. Jedno je da se ljudi ponovno zarazuju koronavirusom, jer razina protutijela postupno opada nakon prve infekcije. Ova tendencija središte je Memoranduma Johna Snowa, kojeg je prošle godine potpisalo 7000 stručnjaka i javnozdravstvenih djelatnika, suprotno onima koji su zagovarali prirodni imunitet krda, odnosno omogućavanje širenja virusa kroz populaciju kako bi se postigla izloženost.

No, u ovom slučaju ova se teorija čini malo vjerojatnom, smatra Hanage: “Bilo je relativno dobrih studija s drugih mjesta koje su ukazivale da imunitet traje najmanje osam mjeseci”. Broj slučajeva u Manausu bio je na vrhuncu u svibnju 2020. Uvjerljivije, ali ujedno i zabrinjavajuće objašnjenje situacije leži u soju P.1.

Poput soja B.1.351, otkrivenog u Južnoj Africi i soja B.1.1.7 iz Velike Britanije, P.1 evoluirao je brže nego se očekivalo. I baš kao i B.1.351, većina njegovih mutacija događa se na proteinu šiklja kojim se veže i prodire u ljudske stanice.

“Iako je poznato da neke od ovih mutacija utječu na imunitet, ne znamo što čine u kombinaciji. I događa se na ovom mjestu gdje cirkulira nešto sumnjivo i gdje izaziva veliki broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija. To je veći dio razloga zbog kojih nervozno pratimo Manaus”, rekao je Hanage za The British Medical Journal.

P.1 bi se mogao lakše prenositi, jer je među njegovim mutacijama i jedna nazvana N501Y, koju također ima i B.1.1.7 i koja se povezuje s povećanom zaraznošću na miševima i koja će povećati prag za postizanje kolektivnog imuniteta. No, ovaj soj mogao je razviti i sposobnost da izbjegne protutijela od prethodnih sojeva. Prva potvrđena reinfekcija sojem P.1 bila je zabilježena u Manausu 18. siječnja. Prve studije koje ispituju kako se protutijela bore protiv novih sojeva sugerira da bi mutacija poznata kao E484K, prisutna u soju P.1 i južnoafričkom soju, mogla pomoći virusu da izbjegne protutijela i ponovno zarazi ljude.

Iako je nepoznato kako je P.1 mogao izazivati porast broja zaraženih u Manausu, Hanage sumnja da ima određenu ulogu. Kao i nedavni slučajevi reinfekcije, analize pokazuju da je P.1 postao dominantni soj u Manausu, povećavajući vjerojatnost da je izazvao trenutačnu krizu. Da bi se shvatila uloga soja P.1 potrebne su dodatne studije, ali već postoje lekcije koje se mogu naučiti.

Podaci o mobilnosti populacije u Manausu nakon prvog vala pokazuju postupni porast broj ljudi koji se druže, idu u kupovinu i na posao. Aktivnosti su bile na vrhuncu tijekom Božića, neposredno prije nego su bolnice bile preplavljene pacijentima. Uzrok tome je neoprezno ponašanje lokalne zajednice koja se nije držala socijalne distance te nedovoljne mjere guvernera. Oboje se pripisuje pogrešnom uvjerenju da je regija postala imuna na covid-19, što je proizašlo iz spomenute studije.

“Postojao je osjećaj da je pandemija gotova”

“Postojao je osjećaj da je pandemija gotova. Ljudi su pomislili da su teška vremena prošla i da su slobodni činiti što god žele”, objasnio je Lotufo.

Regionalne vlasti naredile su zatvaranje trgovina na 15 dana od 26. prosinca, kad je broj slučajeva počeo ponovno rasti, da bi tu odluku poništio nakon uličnih prosvjeda lokalnih poduzetnika i radnika. Druge ranjive zajednice u Amazoniji, poput Iquitosa u Peruu, gdje studije procjenjuju sličnu visoku razinu protutijela (70 posto), mogle bi se naći u istoj situaciji. Manaus je pokazao neizvjesnost i opasnost dopuštanja nesmetanog širenja virusa, kao što neki predlažu.

“Manaus pokazuje da postizanje imuniteta krda prirodnom infekcijom nije jamstvo. Drugo, čak i kad bismo uspjeli postići imunitet, stotine tisuća ljudi umrlo bi dok bismo to postizali”, kaže Gurdasani. Što se više virus širi, veća je vjerojatnost da će mutirati.

Situacija na terenu i dalje je teška. Venezuela, koja je i sama pogođena pandemijskom krizom, donirala je zalihe kisika kako bi ublažila nestašicu, a brazilsko ratno zrakoplovstvo prevozilo je potrepštine do Manausa, ali ni to nije bilo dovoljno da se zadovolje potrebe.

Manaus trenutačno proizvodi samo trećinu potrebnog kisika, kažu Liječnici bez granica, koji upozoravaju i na posljedice po gradove uzvodno, u ruralnim dijelovima Amazonije. Zbog manjkave zdravstvene infrastrukture i populacije s ranjivim imunološkim sustavom, posljedice neutemeljenog optimizma i širenja novog soja mogle bi biti još poraznije.

(Index.hr)