Nedjelja, 19.09.2021.

Ademović: Kad je država u pitanju, postoji crvena linija koja se ne prelazi

Utorak, 24.08.2021. | BiH | Intervju | Najnovije | Autor

Kemal Ademović, Politički direktor Naroda i Pravde

Visoki predstavnik stigao je u Bosnu i Hercegovinu. Prema najavama i njegovim prvim izjavama, čini se da neće sjediti skrštenih ruku i održavati „status quo“. Očekuju li Bosnu i Hercegovinu novi politički izazovi njegovim dolaskom?

Bivši visoki predstavnik Inzko svoj je dugogodišnji mandat obilježio tišinom, a onda je u „sudijskoj nadoknadi“ donio važnu odluku. S obzirom da funkcija i rad visokog predstavnika ne predstavlja nikakvu samovolju, već je izvršna funkcija volje međunarodne zajednice, izvjesno je da se Bosna i Hercegovina vraća u oštriji fokus međunarodne politike. Zbog čega je tako, da li je riječ o refleksiji politike nove američke administracije, da li je Evropa shvatila da bosanskohercegovačka kriza može postati geopolitičko žarište na njenoj periferiji pa se preliti preko njenih granica, da li je upliv nekih drugih svjetskih sila s istoka u BiH isprovocirao zapadnu reakciju – ili je u pitanju splet svih tih okolnosti, možemo analizirati i pretpostavljati. Dakle, sigurno je da se pojavio jači interes međunarodne politike za BiH, a novi Visoki predstavnik Schmidt je došao da ga artikuliše i provede zacrtane ciljeve. Trenutno je važno pitanje kako će se dominantna domaća politika postaviti spram toga, hoće li oponirati ili sarađivati, i što je najvažnije hoće li zastupati interese građana u toj saradnji i uskladiti stvarne interese ove zemlje s interesima izvana.

Kao da izražavate neki vid opreza prema novoj međunarodnoj politici u BiH?

Ne bih to tako formulisao, više izražavam oprez prema domaćoj politici, kako će se postaviti u budućim pregovorima i procesima. Međunarodna politika danas je širok pojam, sigurno da na tom polju imamo i prijatelje i neprijatelje, one koji žele pomoći Bosni i one koji bi željeli da je podijele. Značajno je da su poruke SAD-a i većine evropskih zvaničnika, među kojima su i oni najznačajniji, na fonu cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o prijedlozima za svojevrsne izmjene unutrašnjeg uređenja, to zahtijeva posebnu pažnju. Nekada ponuđena rješenja mogu biti u dobroj namjeri, ali njihov krajnji ishod može biti štetan i pogodovati aktualnim politikama kojima je u interesu opstanak na vlasti, a ne dobrobit države i ovog društva.

Pod „ponuđenim rješenjima“ mislite na izmjene Ustava i Izbornog zakona? Mislite da će Visoki predstavnik nametnuti ili ponuditi gotova rješenja?

Pregovori o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH traju godinama. Glavni pregovarači bile su vladajuće stranke u Federaciji BiH – SDA i HDZ. Njihove izjave tokom pregovora bile su nekad optimistične – da su se stavovi dvije strane približili, a nekada pesimistične – da su razlike u stavovima nepremostive. A rješenja oko kojih su pregovarali javnost u cijelosti nikada nije vidjela. Možda su nešto dogovorili, možda i nisu, uglavnom to nisu objelodanili. Kako god, početkom ovog mjeseca (augusta 2021.) dvije strane su se javno razišle, kazavši da su „iscrpile pregovaračke kapacitete“ i optužujući jedni druge da ne drže ni do riječi ni do potpisa, prizivajući uključivanje međunarodne zajednice. Takvi postupci sugerišu da dvije strane svjesno ostavljaju prostor intervenciji Visokog predstavnika.

Intervencija Visokog predstavnika ne mora primarno značiti nametanje rješenja, može biti riječ o preuzimanja vođstva ovog procesa?

Može biti i to, ali prema prvim izjavama Visokog predstavnika i nekih drugih evropskih zvaničnika da se naslutiti da bi rješenje ili nacrt nekog rješenja već mogao postojati. U svom prvom intervjuu kako je stigao u BiH, novi Visoki predstavnik između ostalog kazao je da je opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou i da će „nadograditi entitete kako bi država funkcionisala“, barem su tako prenijeli novinari. Neki zastupnici iz Bundestaga su u kontekstu izmjena Izbornog zakona spominjali agendu koju su napravili sa Schmidtom i međunarodnom zajednicom i koje je zasnovano na demokratskim principima neophodnim za ulazak u EU. Neke od formulacija u ovim izjavama su nejasne i ovako kako su prenesene jesu sporne, te zahtijevaju posebnu pažnju. Ipak vjerujem da će Visoki predstavnik ostaviti prostora za kvalitetan dijalog i konstruktivne prijedloge kada je u pitanju kreiranje rješenje za reformu Ustava i Izbornog zakona.

Očekujete li da će reforma ustava i Izbornog zakona uskoro početi i šta tačno podrazumijevate pod konstruktivnim prijedlozima koje ste spomenuli?

Pročitao sam da neki visokopozicionirani političari ne očekuju da će Schmidt žuriti. Ne bih bio siguran u takve prognoze i ne bi me iznenadilo da neki papir ubrzo izađe u javnost i da se pokrene proces. Nadam se da te stranke u tom stanju neočekivanja i iznenađenja ne traže alibi, kao što je to bio slučaj u nekim ranijim procesima poput fijaska s revizijom tužbe protiv Srbije za genocid. Bio bih najsretiniji da su mi slutnje neosnovane i da potpuno griješim. Što se tiče konstruktivnih prijedoga, mislim na sve one prijedloge koji će doprinijeti da ova zemlja bude funkcionalna i stabilna, koji će će doprinijeti normalizaciji života građana ove zemlje i koji nas neće voditi u nove podjele, diskriminacije, separacije, blokade državnih institucija i td. Narod i Pravda je Evropskoj komisiji na zvaničnom sastanku u martu ove godine iznijela jasne stavove u vezi s izmjenama Ustava i Izbornog zakona – da se moraju ispoštovati sve presude međunarodnih sudova, da se mora ukloniti sistemska diskriminacija, da je neophodno precizirati  vitalni nacionalni interes s ciljem sprječavanja njegove zloupotrebe, da se institucionalno onemogući blokada države, da se jača transparentnost i regularnost izbornog procesa. Posebno smo ukazali da nam je bilo kakva forma trećeg entiteta neprihvatljiva i da o tome ne želimo razgovarati. Postoji crvena linija koja se ne prelazi. Na tim ćemo principima ustrajati.

Pored krupnih političkih pitanja, država i društvo se susreću s brojnim drugim izazovima ekonomsko-socijalne prirode koje iziskuju hitna rješenja. Istovremeno, stranački sukobi ne ostavljaju prostora da se ovim pitanja posveti onako kako bi trebalo. Kako funkcioniše Trojka?

Predvodnici opozicije u Sarajevu iz petnih žila se napinju da dokažu da Trojka ne funkcioniše, isti oni opozicionari čija je stranka izgubila svaki koalicioni kapacitet i s kojima gotovo više niko ne želi sarađivati. Umjesto da se posvete vladama za koje su preuzeli odgovornost, oni skaču iz afere u aferu i bave se opstruiranjem Trojke, posebno rada Vlade KS. Trojka je trenutno najfunkcionalnija koalicija u zemlji, jer je bazirana na programu i principima, na koje su se partneri obvezali, dakle program i principi su vezivni faktor koalicije. Oni koji ne mogu slijediti program i držati se principa, oni su i otpali, napustili su je, ali su skupo platili cijenu tog izlaska – dvije stranke gotovo da više ne postoje, a treća se stopila u novi politički subjekt. Normalno je da među koalicionim partnerima bude neslaganja oko određenih pitanja, bilo bi nenormalno da ih nema, na kraju krajeva nismo istih političkih orijentacija. Funkcionisanje načelnika i općinskih vijeća tamo gdje su pobijedili kandidati Trojke, kao i rad Vlade KS najbolje govori o radu Trojke – i pored svih izazova, vlast funkcioniše i procesi ne trpe, za razliku od drugih nivoa gdje Trojka nije na vlasti.

Upravo na rad Vlade KS bilo je dosta zamjerki u proteklom periodu?

Reakcije javnosti na rad svake vlasti su dobro došle. Javnost je korektor politika u svakom demokratskom ambijentu, a Vlada KS sluša reakcije javnosti i dobro reaguje, popravlja stvari. To je jedan veliki iskorak i nezabilježena praksa do sada u političkom životu u BiH. Na zlonamjerna spočitavanja nekih opozicionih stranaka se ne osvrćemo mnogo, tek onoliko da laži ne bi postale istina povremeno odgovorimo nepobitnim argumentima. Ti spinovi pucaju poput balona, kratkog su daha. Vlada KS imenovana je u januaru, ali su upravljačke strukture u javnim preduzećima formirane tek u proljeće, od aprila, jer procedure ne dozvoljavaju drugačije. Pravno nasilje ne koristimo kao što su činili neki naši prethodnici. Za kratko vrijeme aktuelna Vlada KS uradila je mnogo dobrih stvari, u izuzetno teškoj situaciji uzrokovanoj pandemijom i katastrofalnim radom Vlade koja joj je prethodila. Za privredu je izdvojeno najviše sredstava do sada, koja se dodjeljuju kroz izrazito transparentne procedure. Deblokiran je projekt rekonstrukcije vodovodne mreže koji je zbog nerada prethodne uprave ViK-a bio u riziku potpune obustave i višemilionske štete po Kanton Sarajevo. U oblasti boračke populacije ušlo se u projekte na koje se čekalo godinama. U proceduri su zakoni koji prave velike iskorake u oblasti socijalne skrbi višečlanih porodica i majki-dojilja. Staje se u kraj nelegalnom odlaganju smeća, grad je sve uredniji. U oblasti antikorupcije ovo je najprogresivnija Vlada u cijeloj zemlji, ako ne i u regiji. Nemamo čarobni štapić, ne možemo stvari mijenjati preko noći, zatekli smo haos koji svakodnevno čistimo. Javnost će i u narednom periodu biti obavještavana o kakvom haosu je riječ i sa čime se sve susrećemo, na to smo se i obavezali svojim predizbornim obećanjima.

Koliko je ime kandidata za člana Predsjedništva BiH kamen spoticanja među koalicijskim partnerima Trojke?

Uvijek je kandidatura za člana Predsjedništva BiH interesantna tema, ali još o tome nema zvaničnih stavova, tek ponekih diskusija i izjava je bilo. To će biti predmet razgovora i usaglašavanja u narednom periodu. Važnije je pitanje koncepta i kriterija, nego zvučnog imena, odnosno vrijednosti koje će se ponuditi kroz tu kandidaturu. NiP će biti spreman i za tu utakmicu. Ukoliko bude riječi o nekom zajedničkom kandidatu kojeg će podržati stranke opozicije, neće biti dovoljno da se samo vrhovi stranaka usaglase oko tog imena već da ga prihvate ljudi na terenu, da svojim integritetom bude istinska alternativa ovome što gledamo danas.

Narod i Pravda ušla je u proces unutarstranačkih izbora, kada se očekuje održavanje kongresa stranke?

Narod i Pravda izrasla je u veliku organizaciju i ubrzano se širi, a taj proces mora pratiti izgradnja uređenog i snažnog sistema. S obzirom da većina našeg članstva i ljudi u upravljačkim strukturama nema prethodno političko iskustvo, više smo nego zadovoljni kako se organizuju na terenu i na koji način se gradi taj sistem. Izbori su raspisani, prethodno smo osnovali i nekoliko tijela kao preduslov za provođenje izbora – izvršnu i proširenu koordinaciju, Povjereništvo mladih, u procesu smo formiranja povjereništva žena, usvojili smo izborna pravila, imenovali odbor i popratne timove za održavanje kongresa, vršimo edukacije na terenu. Bit ćemo spremni za održavanje kongresa sredinom jeseni. Nadamo se da situacija s pandemijom neće eskalirati, da će biti pod kontrolom i da nećemo imati probleme kakve smo imali prošle godine. Paralelno s tim, Politička akademija Naroda i Pravde kontinuirano radi u punom kapacitetu, pripremamo kadrove za ono što naš čeka nakon izbora 2022., a to je preuzimanje odgovornosti za upravljanje državom. Taj ćemo trenutak akobogda dočekati spremni.